Igrice, Igre, vicevi, smiješni video, chat, smiješne slike - Ubivrijeme.com

MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ:

SATIR ILITI DIVLJI ČOVIK

Bilješke o piscu:

Matija Antun Reljković rodio se 6. siječnja 1732. godine u selu

Svinjarevu (danas Davor) u novogradiškom kotaru. Školovanje je

započeo u franjevačkom samostanu u Cerniku, a potom nastavio

negdje u Mađarskoj. Sa šesnaest godina stupa u vojsku gdje napreduje

do čina kapetana. Kada je 1765. g. izbio sedmogodišnji rat Reljković sa

svojom brodskom pukovnijom odlazi u Prusku. 1757. g. zarobljen je i

zatočen u Frankfurtu na rijeci Odri. Reljković je uvidio koliko je njegova

mila Slavonija zaostala za naprednim zemaljama Europe, pa je zato

odlučio napisati ovu knjigu. Njegovo djelo Satir iliti divlji čovik tiskano je

u Dresdenu 1762. g. Reljković se poslje rata vratio u domovinu gdje je

radio na različitim mjestima po Vojnoj krajini. Posljednje godine života

proveo je u vlastitoj kući u Vinkovcima. Umro je 22. siječnja 1798. g.

Matija Antun Reljković najznamenitiji je pisac takozvane slavonske

književnosti.

O djelu:

Djelo “Satir iliti divlji čovik” je djelo koje opisuje nemarnost ljudi

i njihovu izgubljenost prema mjestu u kojem žive, ali ujedno i potiče

samog čitatelja da razmisli o svom odnosu prema mjestu u kojem živi.

Slavonci su stanovnici kasne oaze koja obiluje mnoštvom prirodnih

ljepota. Sve u njoj ispunjeno je veličanstvenim i gotovo nestvarnim

stvarima i mjestima za koja čovjek nije ni mogao zamisliti da postoje

u stvarnom životu. Veliki propust ili čak grijeh bio bi da te prirodne

ljepote izgube svoju čar i svoju vrijednost zbog nemara nas običnih

ljudi i zbog naše nestašne naravi.

Kratki sadržaj:

Satir iliti divlji čovik je djelo koje se sastoji od 11 pjevanja.

Kroz svoj dvostruko satirični spjev pisac opisuje i kritizira loše

moralne i gospodarske prilike u Slavoniji. Stranice djela otkrivaju

iskrenost i zabrinutost pisca zbog teških prilika u Slavoniji nakon

oslobođenja od turaka, te njegovu želju da se takvo stanje nadvlada.

On smatra da se zlo može iskorijeniti samo kroz prosvjetu.

Djelo počinje tako da slavonac u šumi počinje sjeći drva, kada sretne

Satira i s njim postane prijatelj. Satir mu opisuje sve njegove propuste

i savjetuje ga kako da ih ispravi. On žestoko kritizira to što slavonci

slabo poznaju svoj jezik i pismo te ne šalju djecu u školu…

Pisac se u ovom djelu bori protiv praznovjerja i predrasuda pozivajući

sve na zdrav ljudski razum i ističući potrebu prosvjete najširih vrsta

naroda. Predrasude i zli običaji po njemu su trulje i kamenje koje treba

ukloniti. On ruši razne predrasude i običaje koji su se ukorijenili u narodu,

kao rasadnici svog zla u Slavoniji. Pisac je uvjeren, ako ljudi nauče

čitati i pisati i ako ih škola prosvijetli, time će nestati sva zlodjela

i kriva postavljanja ljudi prema životu. Ovim djelom Reljković pokušava

pomoći svakom čovjeku da uvidi kako nas samo kultura održava na

životu, kako je škola jedini put da u životu postanemo nešto i obogatimo

svoj duh zanimljivim i stvarnim pojavama. Upravo zbog toga nam pisac

dovodi Satira kao pozitivnog lika koji ukazuje na naše propuste i na naš

nemar. U razgovoru slavonaca koji je pozvao Satira na objed vidimo na

kakve su sve propuste ukazali.

Analiza likova:

Slavonac

On zapravo predstavlja sve ljude u Slavoniji koji su nakon oslobođenja

od turaka doživjeli potpuni slom u duhu, kulturi i prosvjeti. Oni su postali

nemarni ljudi, nisu marili ni za što pa tako ni za svoje kuće, svoja polja,

a ni za neznanje svoje najmilije i najdraže djece.

Satir

Izmišljeni lik koji je svjestan svega što se u Slavoniji događa te pokušava

pomoći i ukazati na sve propuste. On pokušava probuditi svijest slavonca

tako da već jednom shvati u kakvom božanstvenom okrugu živi i kako ga

svojim ponašanjem pretvara u propast.

Besplatne Online Igre Igre Igre Igrice Vicevi Smiješni Video i slike Chat

Zadnja pretraživanja:

  • citati o slavoniji
  • izreke o slavoniji
  • satir lektira
  • divlji čovjek lektira
  • satir ili divlji covik analiza
  • satir iliti divji kovic lektire

Comments Closed