Igrice, Igre, vicevi, smiješni video, chat, smiješne slike - Ubivrijeme.com

Ivan Goran Kovačić

Pripovjetke

BILJEŠKA O PISCU:
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol kraj Vrbovskog, 21. 03. 1913. – okolica Vrbnice, kotar Foča, srpanj 1943.), književnik. Studirao je slavistiku u Zagrebu. 1935. godine uzima nadimak Goran.
Bio je urednik kulturne rubrike “Hrvatskog dnevnika”, “Novosti”, radio u “HIBZ”-u. Potkraj 1942. godine otišao je s Vladimirom Nazorom u partizane. Prošao je s partizanskim brigadama dio Korduna i Banije, velik dio Bosne, Hercegovine i Crne Gore. Ubili su ga četnici. Pisao je pjesme, novele, eseje, kritike i članke. Za života je izdao zbirku pjesama Lirika i knjigu novela Dani gnjeva, u kojoj je prikazao male i nesretne ljude
pritisnute siromaštvom, djecu svoga rodnog Gorskog Kotara. Počeo je pisati i dva romana (Brod na potoku, Božji bubanj), ali ih nije uspio završiti. Potkraj 1942. priredio je pjesme Ognji i rože i knjigu kritika Eseji i ocjene, u kojima je otkrio nekoliko mladih talenata. Svojom izvornom i snažnom zbirkom Ognji i rože uveo je u našu književnost kajkavsko narječje Gorskog Kotara, koje postoji kao mala jezična oaza. Osobitu brigu posvećivao je kulturi jezika, njegovanju stila i rječnika. Prevodio je s francuskog, engleskog, ruskog i slovenskog jezika, ponajviše pjesme. Pisao je i pjesme za djecu. Izvanredna poema Jama (u deset pjevanja, 1943.) jedno je od najpotresnijih ostvarenja iz II. svjetskog rata; djelo o stravičnim fašističkim pokoljima, od kojih je i sam stradao. Smrt je snažan motiv i značajna pokretna snaga Goranove proze, a i čitavog književnog djela. Sabrana djela izašla su mu u sedam knjiga.

Mrak na svijetlim stazama

KOMPOZICIJA FABULE:
Uvod: Upoznajemo se s Jačicom Šafranom.
Zaplet: Zamjenjuje ga novi govedar u njegovu poslu.
Vrhunac: Franina Brdar gradi kuću pokraj Jačice.
Rasplet: Jačica mora izvršiti domovinsku dužnost.
Završetak: Jačica nije imao novaca, pa su mu zapljenili kravu Golubu.

KRATKI SADRŽAJ:
Jačica Šafran je bio govedar u selu Martinju. Kad je ostario, seljani su ga odlučili zamijeniti novim govedarom. U znak zahvalnosti darovali su mu kravu Golubu.
Ispočetka mu je bilo teško, ali s vremenom je zavolio Golubu i počeo obrađivati vrt. Franina Brdar je odlučio sagraditi kuću. Isprva su se uzajamno ignorirali, ali je kasnije Franina počeo vrijeđati Jačicu. Pred jesen došli su u selo državni činovnici da pokupe vojnicu. Budući da Jačica nije imao novaca, zaplijenili su mu kravu Golubu. Tad je Franini bilo žao Jačice i prvi put u životu je upotrijebio umanjenicu žaleći za njegovom kravicom.

PREPRIČANA EPIZODA:
Franina Brdar vraćao se iz šume i vidio kako gospoda vode Golubu. Odmah je shvatio što se dogodilo. Pričekao je Jačicu. Kad ga je vidio onako slomljenog i očajnog, potapšao ga je i potreseno rekao: “Odveli su ti. Jače, kravu – odveli su ti kravicu…”. Zamahnuo je sjekirom prema nebu u znak pobune protiv nepravde.

OPIS GLAVNOG LIKA:
Jačica Šafran je bio starac “malena tijela, kudrave duge kose i okrugle mahovinaste brade, sličio je grmičku koji se podigao iz čučnja i gegavo popošao. Ali grmičku koji je gdjegdje bjelkasto procvjetao.” Jačica ne želi ići u selo jer zna da će ga tamo svi ismijavati. Svećenik ga je jednom pozvao, ali je tada još rjeđe išao u selo. Jačica se boji Franine Brdara. “Jačica bijaše sretan kada je susjed odlazio u šumu na obdanicu i vraćao se tek kasno u noć”. Jačica je osjetljiv starac koji tepa biljkama i životinjama – “Što će batinica, što će šipčica voliću božjem, što će kravici krotkoj?” Nikad nije rekao prostu riječ. Dobar je prema svemu živom.

OPIS SPOREDNOG LIKA:
Franina Brdar je bio “uvijek razgaljen, gologlav i zavrnutih hlačnica, s velikom sjekirom pod golom, nabreklom miškom.” Rutavih prsa i kratke četinjaste kose prozvali su ga Oblačina jer je bio uvijek namrgođen. Ugljenar i drvosječa, “čovjek koji se u mladosti zavlačio pod kirijaška kola, nakrcana drvom i dizao ih na orijaškim plećima”. Franinu nisu prihvatili i izazivali su ga stalno. Od tada se više nije vraćao u selo nego je živio u šumi. Franina je nakon deset dana progovorio s Jačicom vrijeđajući ga: “O Jače, Jačino tom starom strvinom ti začepiše gubicu, tom kravetinom mlohavom…” Franina je kao orah. Izvana je tvrd, a iznutra ipak ima osjećajnosti. Od djetinjstva upotrebljava teške riječi “ženetina, kravetina…” Buni se zbog nepravednosti pa svoju ljutnju iskaljuje na drveću i Jačici.

OSNOVNA MISAO:
Čovjek ima svoju vanjsku, grubu i unutrašnju, osjećajnu stranu, koja progovara kad se radi o nepravdi prema slabima i siromašnima. Takav je naizgled grubijan Franina, ali ga u duši boli nepravda načinjena Jačici.

TEMA:
Djelo govori o siromaštvu i teškom životu malog čovjeka, nemilosrdnosti države, otuđenosti među ljudima, vrijeđanju i ismijavanju malog čovjeka kojega nitko ne štiti.

PROBLEMATIKA: Siromaštvo, težak život, nepravda, otuđenost.
DOJAM:
Pripovjetka je potresna. Govori o dva čovjeka koja su se udaljila od svijeta. Jačica je dobar prema svemu živom, dok je Franina grub i otresit, ali ne i bezosjećajan.

Smrt u čizmama

KOMPOZICIJA FABULE:
Uvod: Upoznajemo likove.
Zaplet: Dolazak g. Klara i početak tlačenja seljaka.
Vrhunac: Ivan Tuča mora ubiti svoju kuju Buru koju je ranio Miha.
Rasplet: Ivan Tuča ubija Mihu Rabara.
Završetak: Tlačenje seljaka prestaje.

KRATAK SADRŽAJ:
U mirnom selu saznalo se da je veleidustrijalac Klar kupio dvorac. Načelnik je uvjeravao seljake da će svi imati zarade od njegovog dolaska.
Odmah po dolasku Klar je pokazao svoju crnu stranu. Trebalo mu je malo vremena da ga svi zamrze. Kupio je veliki posjed oko dvorca i donesao stotine zečeve i srna i organizirao lovište. Lovopazitelj Miho je ubijao pse i mačke koje bi se našle na polju. Kako je vrijeme prolazilo, Miho je počeo ubijati i ljude i sve više pakostio seljacima. U zimu odlučiše seljaci da mu sude. Po njega su krenuli Ivan i Toma i ubili ga. Ostavili su ga tamo da ga vuci pojedu, da snijeg pokrije tragove. Čizme su mu izuli da se sjaje na čistini.

PREPRIČANA EPIZODA:
Miha se bezglasno srušio kad je iz šume planula puška. Pao je mrtav. Tuča i Levar odvukli su ga na čistinu. Iz šikare su se čuli vukovi. Izuli su mu čizme i usadili ih u snijeg. Ove čizme neće više nikoga gaziti. Veselo su zaplesale pahuljice i zavijali vjetar i vukovi. Tuča i Levar mirno su otišli kući. Došao je kraj ugnjetavaču i tlačitelju.

OPIS GLAVNOG LIKA:
Miha Rabar služi Klaru kao lovopazitelj. “Vjeran kao pseto, žustar kao mačka, mudar kao lija”. Miha se šepuri među seljacima “u zelenom odijelu, s izvezenim hrastovim lišćem na ovratniku i koštanim pucetima”. Jednom je i on bio kao i svi drugi seljani, a sada se okrenuo protiv njih, ubija im pse i mačke i služi gospodaru veleposjedniku. “Seljak si kao i mi, gladovao si i oskudijevao s nama, išao si u šumsku štetu, kada te prazan želudac natjerao.” Seljaci su ga zamrzili i prozvali ” nosorezac, kučkoder, njuškorezac, mačkoder”. Ubio je Tučinu Buru, strpao Tuču u zatvor, nastrijelio Tomu Levara, skrivio Lenčevu smrt, poubijao pse i mačke za sramnu nagradu i seljaci su odlučili suditi mu za sva nedjela. Ubio ga je Ivan Tuča.

OPIS SPOREDNOG LIKA:
Ivan Tuča, trajno neveseo i natmuren zbog zlostavljanja seljana od strane gospode i njihovog sluge Mihe. Jako je volio svoju kuju Buru, koju mu je Miha divljački ranio. Odlučio je osvetiti svu nepravdu i zlo koje je Miha nanio seljanima.

TEMA: Potlačeni položaj seljaka.

OSNOVNA MISAO: Izdajstvo i tlačenje uvijek se na kraju mora platiti.

PROBLEMATIKA:
Odnos veleposjednika i seljaka, iskorištavanje i varanje seljaka, izdaja u vlastitim redovima, pobuna seljaka protiv nepravde.

DOJAM:
Djelo je zanimljivo. Govori o izdaji i tlačenju seljaka. Izdajice uvijek kobno završe.

Sedam Zvonara majke Marije

KOMPOZICIJA:
Uvod: Upoznajemo obitelj Grešnik i njezine probleme.
Zaplet: Zvonar Rok umire, a Crkveni odbor izabire Juru za zvonara.
Vrhunac: Oluja uništava ljetinu, a seljani okrivljuju Juru.
Rasplet: Jura se vješa o zvoničko uže.
Završetak: Seljani pokapaju Juru izvan dometa crkvenog zvona.

KRATAK SADRŽAJ:
Obitelj Grešnik je siromašna obitelj. Otac Jura i majka imali su osmero djece.
Jednog dana, za vrijeme posjeta visokog crkvenog dostojanstvenika, igrala se djeca Grešnikova kod crkve. Kad je vidio djecu i saznao da teško žive, crkveni dostojanstvenik rekao je velečasnom da uzme Juru za zvonara sada kad je stari Rok umro. U početku je Jura dobro izvršavao svoje crkvene zadaće. Kad je došlo vrijeme radova u polju, on je zadužio djecu da se brinu o crkvi.
Jedne nedjelje, za vrijeme pričesti gladna djeca Grešnikova ušuljala su se u župni ured i pojela hostije. Velečasni je okrivio Juru. Nakon nekoliko dana velika oluja uništila je plodove. Seljani su okrivili Juru misleći da je razljutio Boga kad je ukrao hostije. Jura se nakon tog događaja objesio, a njegova žena slučajno udarila glavom o zid i pala u duboku nesvjesticu. Tako su njihova djeca postala briga seljana.

PREPRIČANA EPIZODA:
Spustila se tuča. Teška zrna leda operušala su voćke, stukla vinograde i izrešetala kukuruz.Kad je sunce opet granulo, kroz polja je odjeknuo jauk ljudi. Ljetina je bila uništena i za to su okrivili zvonara Juru. On je izazvao gnjev Božji jer nije posluživao u crkvi kako treba i jer je dao svojoj djeci da zvone umjesto njega dok je on radio u polju. Seljani su sav svoj bijes iskalili na njemu. Gađali su ga plodovima i polomljenim granama, razbili mu okna na kući i nazivali ga ništarijom, skrvnikom, svetokradicom i nevjernikom.

OPIS GLAVNOG LIKA:
Jura Grešnik otac je osmero djece. Piše bratu u Americi za pomoć, ali mu brat odbija pomoći. Kad je umro stari zvonar Rok, Jura postaje zvonarom. “Usnuo bi na užetima od umora, da ga grmljavina na tornju ne osvješćuje…” Jura poslužuje u crkvi, a kod kuće radi u štali i polju. Stalno je umoran, ačesto i srdit. Seljani od njega očekuju pobožnost i blagost. “Sluga ima jednoga gospodara, a njemu stotine zapovijedaju. I oni najljeniji i najnevredniji u selu mogu ga pozvati na red…”. Djeca počinju zvoniti umjesto njega, jer on ima puno posla u polju. Seoske žene se zgražaju: “… djeca crkvom gospodare. Derčad skvrni oltare, onečišća svetinje. O Bože, o Bože! Zvonara imamo, a on đubre prevrće…”. Njegova djeca pojela su hostije prije mise, oluja je uništila ljetinu, a seljani su svu krivnju bacili na Juru. On nije mogao izdržati taj pritisak i objesio se o zvoničko uže.

OPIS SPOREDNOG LIKA:
Stari Rok, časni starac bijele brade, trideset je godina služio kao zvonar crkve Majke Marije u selu. Posluživao je u crkvi, ubirao darove, čistio svetačke kipove. Pred kraj je počeo piti misno vino i pijan svetogrditi. Crkveni odbor uzeo ga u zaštitu. Stari župnik umre i dođe mladi župnik. Rok se obrijao, uredio i zatražio od novog župnika blagoslov. Dva dana klečao je nepomično pred svetištem, a treće jutro našli su ga mrtva, naslonjena na zid tornja.

TEMA: Težak život seljaka.

PROBLEMATIKA: Siromaštvo, vjera i praznovjerje, ljudska glupost, zloba i zloća.

OSNOVNA MISAO: Sirotinja je svakome teška, i Bogu i ljudima.

DOJAM:
Pripovijetka je tužna. Govori o teškom životu seljaka s mnogo djece i njegovoj borbi da ih prehrani. Težak život još mu više zagorčavaju suseljani.

Besplatne Online Igre Igre Igre Igrice Vicevi Smiješni Video i slike Chat

Zadnja pretraživanja:

  • ivan goran kovačić pripovijetke
  • pripovijetke ivan goran kovačić
  • pripovjetke ivan goran kovačić
  • jama ivan goran kovačić
  • ivan goran kovačić pripovjetke
  • pripovijetke lektira
  • pripovjetke
  • ivan goran kovacic pripovijetke
  • ivan goran kovačić pripovijetke mrak na svijetlim stazama
  • ivan goran kovacic pripovjetke

Comments Closed